Smeđi medvjed (Ursus arctos) najveća je zvijer u Europi. Iako je u Europi uvelike istrijebljen, Hrvatska mu je još uvijek dom te se procjenjuje se da je u Republici Hrvatskoj njih oko 900. Usprkos tome što na području Hrvatske ima velik broj medvjeda, susret sa medvjedima je izuzeto rijedak.
Medvjedi su u pravilu vrlo sramežljivi, ljude vide kao prijetnju i izbjegavaju sukobe. Usprkos tome susreti se ipak mogu dogoditi i stoga se moramo upoznati s njihovim ponašanjem kako bismo mogli procijenit situaciju prilikom susreta sa medvjedom.
Kako se ponašati u staništu medvjeda
- Prije svega, trebate biti svjesni da se nalazite u medvjeđem staništu, u hodu treba promatrati okolinu, uočavati kretnje i zvukove oko sebe
- Krećite se po uhodanim markiranim stazama, izbjegavajte noćno hodanje,
- Krećite se umjereno glasno, razgovarati umjerenim tonom, ili ako ste sami, hodati glasno (tu i tamo lupkati cipelom ili štapom),
- Ukoliko vjetar puše u smjeru vašeg kretanja, tada ste dosta sigurni da će vas životinje osjetiti na vrijeme i maknuti se, ako je vjetar prema vama, tada treba biti glasniji
- Ukoliko se sretnete s medvjedom na relativno bliskoj udaljenosti (20 m ili manje) ne proizvoditi metalne zvukove, lupkati štapovima za hodanje, škljocati fotoaparatom i slično, ne vikati na medvjeda i pokušavati ga otjerati bukom
- Pri ulasku u nepregledna mjesta kao što su guštici, grmlje, među stijenje, budite osobito glasniji jer upravo na takvim mjestima može doći do neočekivanih susreta.
- Nikada nemojte bježati od medvjeda. Medvjedi mogu trčati brzinom i do 50 km/h. Uhvatit će vas u nekoliko metara, bez obzira na vrstu terena. Iznimka je kada ste u mogućnosti doći do sigurnosti (npr. automobila) u nekoliko koraka.Penjanje na stablo može pomoći – iako su medvjedi dobri penjači, rijetko će se penjati za vama.
- Nikada ne prilazite mladunčadi medvjeda, čak i ako izgledaju znatiželjni ili napušteni. Ako ih uočite, povucite se, jer njihova majka nije daleko.
Koje situacije bi mogle dovesti do napada?
Medvjedi napadaju samo u samoobrani kada ih čovjek iznenadi ili izazove. Najčešće situacije koje izazivaju takvo ponašanje su:
- iznenadni bliski susret sa ženkom s mladima
- prilaženje ozlijeđenom medvjedu
- iznenadni bliski susret s medvjedom koji nema kamo odstupiti
- pas koji nije na povodcu izazove medvjeda i zatim traži zaštitu vlasnika
- prilazak medvjedu koji jede
- dolazak u bliski kontakt s medvjedom koji se ne boji ljudi (medvjed naviknut na ljude, problematični medvjed).
Kako razlikovati lažni od pravog napada
Medvjed u svojoj namjeri da se obrani ili dokaže da je gospodar situacije poduzima dvije vrste napada: lažni i pravi.
Lažni napad:
Kada medvjed želi dokazati da je jači, kada želi otjerati čovjeka ili najčešće drugog medvjeda, tada poduzima lažni napad. Lažni napad prepoznajemo po tome što medvjed još iz daljine poskoči, napravi par brzih, velikih, trčećih koraka prema suparniku (medvjedu ili rijetko čovjeku) dok ovaj se ne okrene i počne uzmicati, a tada se zaustavi. Lažni napad možemo energičnom kretnjom, povikom, dizanjem ruku i slično zaustaviti
Pravi napad:
Kada ste sigurni da vas je medvjed vidio, dakle nema dileme zbog čega ide prema vama, kada se kreće korakom i ne gleda u vas nego negdje u stranu ali ide direktno hodom na vas, a glava mu je u poluspuštenom položaju s poluotvorenim ustima, to je pravi napad koji može biti opasan.
Što učiniti u slučaju pravog napada?
U slučaju napada treba ostati miran, napad dočekati staložen jer postoji mogućnost da se tokom kretanja prema vama predomisli i okrene. Ako se nastavi kretati prema vama treba se baciti na pod licem dolje i rukama pokriti glavu (prekrižiti ruke iza vrata i laktovima zaštiti lice). Medvjed tada najčešće malo njuši, ili gura šapama ili vas pokušava pokriti lišćem i zemljom a nakon nekog vremena ode kad shvati da mu niste opasnost.
Ukoliko se s njim nađete licem u lice u neposrednoj blizini (oči u oči) tada treba mirno izdržati taj kontakt koji može trajati i do pola sata. Pri tome bi trebalo svrnuti pogled, jer životinje zurenje smatraju izravnom prijetnjom i izazovom, zaustaviti kretanje (ne činiti nagle pokrete), ne govoriti glasno, eventualno šaptom i čekati da medvjedu prođe šok te da se okrene i ode.
Tokom tog perioda on može bučno disati, puhati (najčešće), brundati, ali to treba izdržati mirno, jer svaki vaš nagli pokret će izazvati napad, a zbog blizine nećete moći umaknuti kandžama i zubima.
Izvor i više informacija:
Udruga za zaštitu prirode ANIMALIA (zastita-prirode-animalia.hr)
Smeđi medvjed – div naših planinskih šuma (priroda-hrvatske.com)
Smeđi medvjed (centar-velikezvijeri.eu)
Kako se ponašati u staništu medvjeda i kako reagirati kada susretnete medvjeda? – izvadak iz letka (veterina.com.hr)