Hipotermija se definira kao stanje u kojem je tjelesna temperatura ispod 35.0 °C. Uzrokuje je izlaganje niskim temperaturama u nekom periodu, a posljedice mogu biti opasne po život. Bitno je znati da za hipotermiju ne moramo imati vanjske temperature ispod točke smrzavanja. Bilo koja proljetna ili jesenjska temeratura, u određenim uvijetima, može uzrokovati hipotermiju,o sobito ukoliko je odjeća mokra ili neadekvatna. Također, vjetar drastično podiže rizik od hipotermije jer odnosi toplinu od tijela.
Blaga hipotermija manifestira se kao drhtanje i osjet hladnoće. Tijelo se pokušava zagrijati te živčani sustav aktivira mišiće. Pod utjecajem hladnoće, tijelo želi zaštititi organe te smanjuje dotok krvi u ekstremitete. To dovodi do smanjenja pokretljivosti ruku i nogu te gubitka osjeta. Povečava se proizvodnja urina, a može se javiti poremećaj jetre te osjet zbunjenosti.
Srednja hipotermija se manifestira kroz veći gubitak osjeta u udovima, nemogućnost izvršavanja finih motiričkih pokreta. Dolazi do većeg poremećaja mentalnog stanja, otupljenosti refleksa, zbunjenosti, otežanog izražavanja te moguća je amnezija.
Jaka hipotermija se manifestira kroz poremećaje rada srca, disanja i krvnog tlaka. Refleksi su otupljeni, koža osjetljiva i upaljenja, krvni tlak pada. Moguć je plučni edem dok drhtanje prestaje. Javlja se pospanost, organizam se isključuje.
Pad temperature tijela od nekoliko stupnjeva može imati ozbiljne posljedice, pa i smrt, osobito kada se osoba nalazi u opasnom okruženju, udaljena od skloništa i izložena djelovanju prirodnih elemenata. Često nam se desi da nam je hladno te nas drhtanje zagrije, ali to drhtanje dolazi po cijenu utrošene energije koju treba konkstantno nadoknađivati. Stoga bitno je znati koji faktori mogu uzrokovati hipotermiju te što učiniti ukoliko do nje dođe.
Faktori koji doprinose ili uvećavaju rizik od hipotermije:
- Vlažna ili mokra odjeća
- Nedovoljna izolacija od vjetra
- Nedovoljno konzumiranje hrane ili vode (hladnoća povećava dehidraciju organizma)
- Zadržavanje na mjestu, osobito ukoliko ste znojni od predhodnih napora
- Ozljede ili bolest
- Iscrpljenost i niski moral
- Ekstremni vremenski uvjeti
Kako spriječiti pojavu hipotermije
- Dobra odjeća usklađena s vremenskim uvjetima. Svaki planinar bi trebao imati vanjsku vodonepropusnu i vjetronepropusnu jaknu kao i topliji donji sloj. Obačite se slojevito, tako možete regulirati temperaturu ovisno o naporu i vremenskim uvjetima. Nosite rezervnu odjeću (majcu, čarape). Također ponesite kapu i rukavice i za toplijih uspona, temperature na vrhu može biti vrlo niska ukoliko se pokvare vremenski uvjeti.
- Rezerva hrane i vode, uvijek ponesite nešto visoko energetsko poput čokoladica, konzumirajte hranu u manjim količinama tijekom cijelog uspona kako bi zadržali razine energije
- Ispravno procjenite vlastite mogućnosti te provjerite vremensku prognozu za rutu, po mogućnosti više njih
- Nosite zalihe u slučaju nepredviđenih situacija:
o Hrana
o Voda
o “space” folija za grijanje
o Bivak vreća ukoliko je imate
U ekstremnim slučajevima, zbog niskih temperatura te prirodne reakcije organizma gdje se smanjuje dotok krvi u ekstremiteta, može doći do pojave ozeblina. Najizloženiji su ekstremiteti poput prstiju, nosa te ušiju. Obratite pažnju na stanje prstiju, pomičite ih te ugrijte svakom prilikom. Prije svega, nemojte ignorirati prve znakove. Ozebline su široka tema koju ćemo pokriti drugom prilikom.
Hipotermija je normalna pojava i vjerojatno smo se svi sreli s njom. No bitno je ne dopustiti da ode predaleko te da nas životno ugrozi. Pratite svoje stanje, ali i stanje svoje grupe. Ukoliko primjetite da je netko pod utjecajem hipotermije, napravite kratku pauzu te ga ugrijte. Napravite procjenu situacije te ukoliko je riskantno nastaviti uspon, vratite se. Planine su tu već milenijima, uvijek postoji druga šansa ukoliko se svi sretno vrate svojem domu.
Foto: Pixabay
