Početkom godine Gorska reševalna zveza Slovenije (GRZS) radi analizu intervencija gorskih spašavatelja za godinu prije. Vođenje statistike od velike je važnosti zbog usporedbe kretanja kroz godine i uvida u potrebe direktno s terena. Podaci pokazuju da je sve više intervencija i nesreća u planinama, ponajviše zbog povećanja posjeta planinama. U posljednjih 10 godina broj intervencija popeo se s 392 (u 2013.) na gotovo 700 (687 u 2023.).
Više intervencija
Prošla godina, s 20 intervencija više u odnosu na godinu ranije, pokazatelj je da se mnogi posjetitelji slovenskih planina još uvijek ne pridržavaju osnovnih pravila kojih se moramo pridržavati prije odlaska u planine. Prvo pravilo prije odlaska u planinu je samokritično odabrati turu koja odgovara vašim sposobnostima i znanju, dobro se pripremiti za nju, krenuti dovoljno rano, uzeti u obzir i više puta provjeriti vremensku prognozu na pouzdanim izvorima, te ponijeti sa sobom svu potrebnu opremu koju također znamo koristiti. Prošle godine među najistaknutijim i najzahtjevnijim intervencijama bile su spašavanje i evakuacija tijekom velikuh poplava u kolovozu. To je bila jedna od najvećih i najdužih intervencija, samo na području GRS-a Koruške na terenu je bilo 57 pripadnika GRZS-a. Uz Korušku najviše je stradala GRS Kamnik koja je ostala bez svojih novoizgrađenih prostorija.
Od aktivnosti u planinama u kojima su spašavatelji najčešće morali sudjelovati, kao i 2022. godine, tako i 2023. godine, pješačenje stazom (306 intervencija), penjanje (46), hodanje po terenu (45) i ističu se aktivnosti u zraku (36). Čak 20 puta gorski spašavatelji spašavali su nesreće na radu (šumarske nesreće). Osim spasilačkih, tijekom 2023. godine provedeno je i 56 potražnih akcija. U 295 slučajeva planinskih nesreća, odnosno u 43 posto, u spašavanju je sudjelovao helikopter Slovenske vojske ili policije.
Velike poplave
Zbog prošlogodišnjih katastrofalnih poplava od početka kolovoza znatno je manje stranih turista u slovenskom gorju, pa su tako, za razliku od prošle godine, u nesrećama najviše sudjelovali Slovenci (405 intervencija), a u 293 intervencije stranci. GRZS proaktivno surađuje prijedlozima kako bi se regulirala problematika plaćanja gorskog spašavanja.
Država će morati pronaći odgovarajuće financijski održivo rješenje za pokrivanje troškova spasilačkih operacija, posebice helikopterskih, koji u posljednje vrijeme bilježe veliki porast i zbog velikog porasta spašavanja stranih državljana. Turisti koji odlaze u slovenske planine često su loše pripremljeni, bez odgovarajuće opreme i često podcjenjuju zahtjevnost slovenskih planina. U cilju uređenja šireg područja gorskog spašavanja, pripremaju se sadržajni prijedlozi za donošenje novog zakona o gorskom spašavanju (npr. vatrogasci već imaju svoj zakon). Pritom gorski spašavatelji nastavljaju ustrajati na više od 110 godina dugoj tradiciji volontiranja.
Misija Gorske spasilačke zveze Slovenije, sa sjedištem na Bleiweisovoj cesti 34 u Kranju, je dobrovoljno pomaganje ljudima u nesrećama u planinama i na teško pristupačnim terenima. Rad GRZS-a također uključuje preventivu i edukaciju članova i ostalih posjetitelja planina. Počeci gorske službe spašavanja sežu u 1912. godinu, a među prvim spašavateljima bili su svi vrhunski alpinisti tog vremena. 800 gorskih spašavatelja u 17 udruga GRS-a iz cijele Slovenije djeluje u okviru Zveze gorskih spašavatelja Slovenije, koja je također članica Međunarodne komisije za gorsko spašavanje ICAR.
Izvor: grzs.si