Planinarenje i opasnost ljetnih vrućina

Dok neki traže osvježenje na moru, velik je broj onih koji odlaze u planine. Kako bi nam u ovim vrućim ljetnim danima planinarenje bilo što ugodnije i da bi izbjegli opasnosti koje nam donosi ljetno planinarenje, trebali bi znati nekoliko osnovnih stvari:

  • Za vrijeme planinarenja bitno je redovito i pravilno nadoknađivati izgubljenu tekućinu. Osim vode, sa sobom nosite i izotonične napitke jer njima stabiliziramo koncentraciju šećera u krvi i prolongiramo pojavu umora
  • Konzumirajte više voća i povrća, izbjegavajte masnu i tešku hranu
  • Izbjegavajte kofein i alkohol, jer sadrže tvari koje izazivaju dehidraciju
  • Izbjegavajte gazirana pića jer samo pojačavaju žeđ
  • Zaštitite kožu kremom s visokim UV faktorom, zaštitite glavu šeširom ili kapom
  • Nosite tanku i prozračnu odjeću koja omogućava dobru ventilaciju
  • Prilagodite tempo hoda temperaturama te probajte češće odmarati u hladu
  • Prije nego krenete na planinarenje raspitajte se o ruti te procjenite da li ona odgovara vašoj fizičkoj spremi. Računajte s time da je planinarenje tokom ljeta daleko zahtjevnije od planinarenja u proljeće ili jesen
  • Imajte sa sobom prvu pomoć te u njoj tzv. astro foliju koja održava tjelesnu temperaturu, štiti od hladnoće i vrućine (srebrna strana izvana da ostanete na hladnom: održava svježinu).

Opasnosti kod izlaganja velikim vrućinama na planinarenju

Dehidracija

Čak i sasvim mala dehidracija može uzrokovati glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Povećanjem stupnja dehidracije povećava se i rizik po zdravlje.

Voda je medij u kojem se odvija život, oslobađa organizam štetnih tvari, regulira tjelesnu temperaturu, olakšava probavu, a kožu održava zdravom. Bez vode, zapravo, nema ničega. Poznato je da čak i sasvim mala dehidracija može prouzrokovati glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije, a što je veći stupanj dehidracije, veći je i rizik po naše zdravlje.

VAŽNO: Jedini način liječenja dehidracije je nadomještanje izgubljene tekućine i elektrolita, što znači da je potrebno piti tekućinu redovito tokom planinarenja iako možda nećete osjećati žeđ.

Toplinska iscrpljenost

Razvija se i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama, ukoliko je unos tekućine bio nedovoljan. Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica.

VAŽNO: Liječenje obuhvaća smještanje osobe u hladno okruženje, u ležeći ispruženi položaj uz nadoknadu tekućine. Iz toplinske iscrpljenosti lako se možete razviti toplinski udar. Ukoliko se navedeni simptomi pojačavaju ili traju dulje od 1 sat obavezno potražite liječničku pomoć.

Toplinski udar

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

VAŽNO: Ukoliko dođe do toplinskog udara smjestite ugroženu osobu u hlad u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz mahanje većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Temperaturu tijela potrebno je držati ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Broj za poziv za hitne slučajeve: 112

Dodatne informacije: hzjz.hr
Foto: Pixabay

Related posts

Unikatni ukrasi za ljubitelje penjanja, alpinizma i planina

Previše spašavanja na Ama Dablamu?

Po prvi put u studenom nema snijega na planini Fuji

Nastavkom upotrebe ovih stranica ili klikom na gumb "Prihvaćam" pristajete na pohranu i pristup kolačićima. Saznajte više