Jedanaesti prosinca svake godine obilježava se kao Međunarodni dan planina. Taj je dan proglasila Opća skupština UN-a nakon što su tijekom Međunarodne godine planina 2002. godine brojni stručnjaci naglasili potrebu za stalnim osvješćivanjem svjetskog stanovništva o velikom značaju planina te nužnosti održivog razvoja koji omogućava njihovo očuvanje.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana planina je obnavljanje planinskih ekosustava.
U svojoj najavi povodom Međunarodnog dana planina 2023. Ujedinjeni narodi ističu da su planine prirodni dragulji koje bismo trebali čuvati. Prema pokazateljima UN-a, one su dom za 15% svjetske populacije i u njima se nalazi oko polovica žarišta svjetske bioraznolikosti. Planine daju slatku vodu za svakodnevni život polovici čovječanstva, pomažu u održavanju poljoprivredne proizvodnje i opskrbe čistom energijom i lijekovima.Nažalost, planine su suočene s prijetnjama klimatskih promjena, prekomjernog iskorištavanja i kontaminacije, što povećava rizik za ljude i planet. Međunarodni dan planina 2023., pod nazivom “Obnova planinskih ekosustava”, pruža priliku za podizanje svijesti o važnosti planinskih ekosustava te poziva na rješenja temeljena na prirodi, najbolje prakse i investicije koje jačaju otpornost, smanjuju ranjivost te povećavaju sposobnost planina da se prilagode prijetnjama i ekstremnim klimatskim događajima.
- Unikatni ukrasi za ljubitelje penjanja, alpinizma i planina
- Previše spašavanja na Ama Dablamu?
- Po prvi put u studenom nema snijega na planini Fuji
- U požaru izgorjelo planinarsko sklonište Skorpovac
- Tradicijsko Martinje kod planinarske kuće Belecgrad – 2024
Ne treba zaboraviti da su hrvatske planine jedinstvene u svijetu upravo po svojoj velikoj raznolikosti na relativno malom prostoru. Najviše hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju i karakterizira ih ekološki iznimno osjetljiv krški reljef. Protežu se smjerom sjeverozapad – jugoistok, uzduž jadranske obale u nekoliko usporednih nizova, koji počinju s otočnim planinama. Za razliku od Dinarida, planine i gore panonskog i peripanonskog prostora uglavnom su stare geološke građe, blažih strmina, razmjerno niske te bogate vodom i vegetacijom. Njihov smjer pružanja nije jedinstven, ali se nigdje ne podudara s dinarskim. Odlikuje ih brojnost vodenih tokova koji su kroz stoljeća usjekli duboke doline i tako stvorili šarolik reljef. Zbog male visine u odnosu na svjetska velegorja, većina je naših vrhova planinarski razmjerno lako dostupna, što hrvatske planine čini vrlo pogodnim, praktički idealnim za planinarenje. Ljepota i raznolikost hrvatskih planina, ali i rano prepoznavanje njihova značaja i vrednovanje, ujedno su i razlozi što se organizirano planinarstvo u Hrvatskoj počelo razvijati vrlo rano (još 1874.), po čemu smo bili među prvima u Europi, te što su prve inicijative za zaštitu okoliša u Hrvatskoj nastale u upravo u okvirima planinarske udruge. Hrvatski planinarski savez je i danas najveća hrvatska udruga posvećena zaštiti okoliša.
Sa ciljem osvješćivanja javnosti o važnosti očuvanja planina, svake se godine Međunarodni dan planina u Hrvatskoj obilježava raznovrsnim akcijama.
Pročitajte više o obilježavanju na hps.hr
