Stigli smo do kraja svibnja, a snijega u Alpama još uvijek ima u izobilju. Snježne padavine koje se i dalje sporadično javljaju ne propuštaju prouzročiti smetnje proljetnim aktivnostima. To nam pokazuje i dolomitska etapa Giro d’Italia koja je zbog loših vremenskih uvjeta bitno skraćena, a i visina snijega na Kredarici koja danas iznosi 510 cm.
Možemo li govoriti o neprirodnoj sezoni?
Snijeg u svibnju uvijek je padao, kažu nam meteorolozi, ali zapravo u nekim alpskim područjima debljina snježnog pokrivača koji je i danas prisutan na tlu predstavlja povijesni zapis. U Julijskim Alpama još uvijek ima 5 metara snijega na tlu. Stručnjaci potvrđuju da krajem svibnja, u 70 godina, nisu zabilježene slične vrijednosti debljine snježnog pokrivača.
Najsnježnije godine
U posljednjih 67 godina bile su 4 godine s kojima je prikladno napraviti usporedbu podataka za 2021. godinu: To su zime: 1978-79, 2000-01, 2008-09 i 2013-14.
“Zima 2000-2001. ostaje ona s najviše snijega u cijeloj povijesnoj seriji. Te godine je razina snijega na tlu 21. travnja dosegla 700 cm. Međutim, 2001. je i posljednja godina koja je zabilježila velike količine snijega na kraju ljeta; 1978-79, 2008-09 i 2013-14 slijede redom.
Međutim, u svim prošlim godinama svibanj je bio mjesec snažnog topljenja i smanjenja debljine snijega koji se, zahvaljujući prvoj proljetnoj toplini, općenito smanjuje za oko 120 cm za 31 dan, sa prosječnih 310 cm na početku mjeseca na 190 cm na kraju mjeseca (klimatologija 1979-2020).
Što će se dogoditi ljeti?
Kakav god bio nastavak nadolazeće ljetne sezone koja će započeti 1. lipnja, snijeg će vjerojatno na tlu ostati prisutan do kraja srpnja i to posebno na sjevernim stranama. Veći broj snježnih polja, uglavnom nestalnih, najverojatnije će ostati do početka sljedeće jeseni. Unatoč tome, ljetni ekstremi slični onima koji su se sve češće javljali ljetima u posljednja dva desetljeća možda mogu otopiti ovogodišnji višak snijega.
Foto: meteo.arso.gov.si